Narod vjeruje da svaka biljka nosi neko značenje. Mnogo od tih vjerovanja sačuvalo se do današnjih dana, pa i savremeni ljudi znaju da je na primjer, hrast od kojeg se pravi badnjak poseban, da je vrba žalosna, a dren zdrav. Vjerovanja o biljkama sakupio je portal Narodna medicina.
Predstavljamo vam biljke koje su naši stari smatrali lošim, za koje su vjerovali da predviđaju nesreću ili makar da ih se treba čuvati i nikako ih ne saditi u dvorištu!
Bagrem
Bagrem nije dobro drvo. Stari kažu da ne treba da bude blizu kuće. Stari su bagrem zvali “nerod” (“bez roda”), a kalemljenje ovog drveta smatrali su skrnavljenjem.
Breza
Ljudi veruju da je breza prokleto drvo jer su Isusa Hrista šibali brezovim granama. Od ovog drveta su pravili metle, a o Ivanjdan i Petrovdan “lile” – baklje od suve kore.
Brekinja
Slično, ljudi veruju da je Isus razapet na krstu od brekinjinog drveta i zato je riječ o još jednom ukletnom drvetu. Plodovi se nikada ne jedu svježi, a samo drvo se ne siječe, niti se njime loži vatra. Ko bi odsejkao brekinju, kažu stari, razbolio bi se, ili ukočio, ili naprasno umro. Ako se neka grana sama odlomi, od tog drveta se prave jarmovi, ili čunovi za razboj.
Zova
Kod starih Slovena, a i kod nekih drugih naroda, zova je demonsko drvo. Kora, list, cvijet i plod imaju primjenu u narodnoj medicini. Na osušenom drvetu zove, zimi, raste ljekovita pečurka poznata pod imenom Judino uvo.
Orah
Orasi su sastavni dio postavke na stolu za Badnji dan i Božić. Riječ je o drvetu koje je izazivalo veliko poštovanje, ali i strah kod naših starih. Vjerovalo se da nije dobro imati orah u blizini kuće, kako zbog žila koje mogu da sruše dom, tako i zbog sjenke koja pada na kuću, a za koju se vjerovalo da predviđa smrt. Slično, nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta.
Tuja
Tuja se sadila po grobljima i daleko od kuće, jer je otrovna. Kada se nalazi na okućnici, utiče loše na djecu i ona često poboljevaju, a da ni sami ne znaju od čega.
Izvor: narodnamedicina
0 komentari:
Objavi komentar